Promet

Potrebe za kadrovima osposobljenim za cestovni promet proizlaze, prije svega, iz strateških opredjeljenja Bosne i Hercegovine da se funkcioniranje i razvitak prometa temelji na visokoj svjetskoj razini, što je nužno za uključivanje Bosne i Hercegovine u međunarodnu podjelu rada i uključivanje u međunarodne integracije te korištenje komparativnih prednosti geoprometnog položaja. U tom pravcu, u zadnjih nekoliko godina, doneseno je više zakonskih i podzakonskih akata, te potpisano više bilateralnih i multilateralnih sporazuma, koji tretiraju problematiku prometa.

Sustavan pristup prometnoj politici Bosne i Hercegovine i potrebe za prometnim kadrovima definirani su u Strategiji prometnog razvitka Bosne i Hercegovine. Polazeći od osnovnih ciljeva, prognoza i planova koji su sadržani u Strategiji prometnog razvitka nužno se treba osigurati dovoljan broj obrazovanih i stručnih kadrova, koji bi osigurali realizaciju postavljenih ciljeva.

Ako se strategiji prometnog razvitka dodaju planovi gospodarskog i prometnog razvitka u županijama/kantonima, entitetima, uz koje je posebno značajno naglasiti izgradnju suvremenih autocesta u BiH (Vc), potrebe za obrazovanim i visokostručnim kadrovima iz područja tehnologije cestovnog prometa tim su veće i potpuno opravdane.

Imajući na umu potrebe za prometnim kadrovima u različitim prometnim sustavima u BiH kao i dinamiku i intenzitet razvitka prometnih sustava u budućnosti, potrebe za prometnim kadrovima su dugoročne i realne.

Uz ostalo, dugoročne i realne potrebe za visokoobrazovanim i stručnim kadrovima u prometu Bosne i Hercegovine temelje se na geoprometnom položaju zemlje i intenzivnom razvitku suvremenih transportnih tehnologija. Razvitak prometnog sustava i potreba za stručnim kadrovima nemaju alternative u Bosni i Hercegovini.

Doprinos ostvarenju poželjne koncepcije razvitka bosansko-hercegovačkog prometnog sustava je i razvitak prometnih sustava gradova i županija. Uz razvitak, prijeko je potrebno uvođenje suvremenih tehnologija i poboljšanje sigurnosti prometa tako da se postigne primjerena europska razina.

Cestovni promet

Ideju o uvođenju studijskog programa Promet, studijskog smjera Cestovni promet, treba gledati isključivo kao težnju osnivača da se učini kvalitetno novi iskorak u razvoju, u pravcu što boljeg i potpunijeg zadovoljavanja potreba društvene zajednice za odgovarajućim profilom kadrova koje se već sada sve jasnije uočavaju i nameću kako u Hercegovačko-neretvanskoj županiji tako i u županijama u okruženju, odnosno ostalim dijelovima BiH.

Ako se promatra izučavanje prometnih znanosti onda se Visoka škola "Logos centar” bavi istraživanjem prometnog fenomena u području tehnologije prometa te prepoznavanjem potreba i valorizacijom uspostave sustava kvalitete u području djelovanja.

Znanstveni doprinos rada sa studentima mora da odražava jasno i jednoznačno povezivanje interesnih skupina i definiranje poslovne izvrsnosti kao njihove razvojne strategije koja integrira tri aspekta: tehnički aspekti i učinkovitost, vremenski sklad i pouzdanost te transport safety and security. U nastavi moraju biti definirane radnje u cilju postizanja poslovne izvrsnosti u području tehnologije prometa.

U tom smislu studij Prometa obuhvaća istraživanje, razvoj, prijenos znanja i obrazovanje znanstvenoga i inženjerskoga kadra prometnoga profila.

Stečeni naziv nakon završetka studija

Vrste studija i zvanje za studijski smjer Cestovni promet:

- Preddiplomski studij Prometa, smjer Cestovni promet, traje tri akademske godine (6 semestara), po završetku studija diplomant stječe stručni naziv: Prvostupnik (Bachelor) inženjer cestovnog prometa s ukupno 180 ECTS bodova.

- Preddiplomski studij Prometa, smjer Cestovni promet, traje četiri akademske godine (8 semestara), po završetku studija diplomant stječe stručni naziv: Prvostupnik (Bachelor) inženjer cestovnog prometa s ukupno 240 ECTS bodova.

Stručni nazivi biti će usklađeni sa Zakonom o stručnim nazivima nakon njegovog donošenja.